rezultatislikekontaktnatjecanjarezultatiklubovi o nama

Razvoj streljaštva u Varaždinskoj županiji

Streljaštvo je među najstarijim sportovima u Hrvatskoj, a organizirano se u Varaždinu javlja prije svih drugih sportskih grana izuzmemo li lov. Prva organizacija osnovana je 19. svibnja 1918. godine: bilo je to «Streljačko društvo» u Varaždinu, članovi kojega su bili plemići i imućniji građani. Samo godinu dana kasnije u gradskom parku «Prater» današnjem Graberju, oni dobivaju natkritu streljanu, zahvaljujući prije svega angažiranju Franje Kukuljevića i Ivana Bogataya.

Poznato je da su «streljači» kako su ih zvali sugrađani, vježbali svake nedjelje i za blagdane, i to pucanje na vrlo šarene mete. Naravno bilo je i prigodnih natjecanja, ali detaljnih podataka o tome nema. Uz veliko slavlje prigodom obilježavanja 50.obljetnice rada (17. do 20. svibnja 1869.), varaždinski strijelci razvijali su i niz drugih društvenih aktivnosti sve do 1899. godine kada se društvo osipa i prestaje s radom sve do poslije Prvog svjetskog rata. Tada bilježimo ponovni uspon i podatak da su koristili novu streljanu u Vinkovčaku, a tih tridesetih  godina na čelu «Streljačkog društva» u Varaždinu bili su Aleksandar Šibenik kao predsjednik i Veselin Milošević na dužnosti tajnika

 

---- Streljačka meta iz 1830. godine----

----Rukovodstvo streljačkog društva
koje je 1869.godine slavilo pola stoljeća
 svog organiziranog rada u Varaždinu.---

Daleko angažiraniji i poduzetniji bili su članovi «Društva strieljach sa rilom i sačmom» koje je u Varaždinu osnovano 26. listopada 1861. godine. Bila je to izvjesna kontra «Streljačkom društvu», s obzirom na to da novo društvo okuplja pripadnike raznih staleža. Godine 1870. «Društvo strieljach sa rilom» objelodanjuje vrlo konkretna Pravila koja propisuju rad i djelovanje. I aktivnost im je vrlo bogata pa uz razna natjecanja u Graberju bilježimo i društvene izlete. Društvo je imalo oko 500 članova u godini osnivanja, a prvi vođe bili su im Vladoj Perko, kao prvi nadmeštar, premda su osnivači i pokretači bili  i Andrija Ohner i Antun Polansky. To društvo djelovalo je u Varaždinu do 1914. godine.

Varaždinski kraj bio je zbog svog gospodarkog položaja i društvenih prilika izuzetno pogodan i za razvoj gađanja na žive i glinene golubove. Naravno , bio je to sport tadašnjeg plemstva, koji je naišao na izuzetno plodno tlo. Tako se na imanju grofa Rudolfa Erdödyja u Novom Marofu priređuje jedno od prvih natjecanja u gađanju živih goluba (28. prosinca 1900.), a najviše je nagrada osvojio grof Ivan Drašković mlađi iz Trakošćana. Takvo natjecanje ponavlja se i 1902. godine , a na prvom natjecanju u gađanju na glinene golubove u Hrvatskoj (Zagreb 14. studeni 1913.) najbolji je Josip Bombells iz Vinice. Te godine i u Schwechatu su među najuspješnijima Ivan Drašković,  Rudolfa Erdödyja, Oskar Pongraz ( Maruševec) i drugi. Prvi svjetski rat prekinuo je tu aktivnost, koja nije među istaknutijima u kasnijim godinama.

 

---- Streljačko društvo Varaždin snimljeno 1919.
      za  vrijeme obilježavanja 100 – obljetnice----

Streljački sport bilježi od samih početaka plodu suradnju sa vojskom i školama. Na prijedlog Varaždinske pukovnije 1828. godine uvodi se vježbanje školaraca s malim drvenim puškama. U školskoj godini 1910/11. u dva najviša gimnazijska razreda uvedene su vježbe «u streljanju» koje dobrovoljno polazi dvadesetak učenika. Vrlo plodan nastavak aktivnosti najstarijeg organiziranog sporta u Varaždinu uslijedio je odmah po završetku NOB. Prvih godina isključivo posredstvom vojnih odsjeka i  po programu predvojničke obuke, u suradnji s vojnim jedinicama, njegovale su se samo discipline gađanja vojnom puškom i pištoljem. Savez streljačkih organizacija Vraždin osniva se podkraj 1949. godine, a među prvima su streljačke družine «Tekstilac» u tvornici «Varteks», zatim «Kožarac» (VIO), te «Tone Tomšič» pri domu JNA. Razvoju streljačkog sporta u to je vrijeme pridonjela i organizacija DTO «Partizan» koji provedbom narodnog višeboja popularizira disciplinu gađanja vojničkom puškom.

Među prvim istaknutim natjecateljima i organizatorima streljačkog sporta u gradu bio je  Josip Štrlek, koji već 1949. godine na tromeču Srbija-Slovenija-Hrvatska osvaja drugo mjesto u gađanju vojničkom puškom (brza paljba). Nešto kasnije,nabavom malokalibarskog oružja, započinje i sjajna karijera Rudolfa Vuka, najboljeg posljeratnog varaždinskog strijelca. Taj višestruki državni reprezentativac bio je sudionik Olimpijskih igara u Helsinkiju i SP u Oslu 1952. godine, držao je državni rekord, a 1955. godine osvojio je naslov najboljeg na Balkanu i titulu prvaka Jugoslavije u gađanju malokalibarskim pištoljem slobodnog izbora. Ujedno je jedini Varaždinac koji je dobio zvanje mađunarodnog majstora strijelca.Tih je godina sagrađeno i strelište u Brezju, koje je otvoreno za natjecanja u travnju 1953. godine.

----Strelište u Brezju----

up

Bila je to okosnica razvoja varaždinskog streljaštva pa 1964. godine Streljački savez općine broji 14 družina. Neposredno prije toga započela je gradnja nove streljane u Dravskoj šumi kod željezničkog mosta, koja je nakon nekog vremena također morala biti napuštena.

Unatoč tome što nije bilo odgovarajučih uvjeta za treniranje i nastupanje, varaždinski strijelci sve su zapaženiji na republičkim natjecanjima, posebno u nacionalnom programu. Među sve brojnijim članovima većeg broja varaždinskih klubova i družina zapažene plasmane postižu Ivica Strelec i  Mihovil Kampuš, a Milan žedak je 1973. godine najbolji u republici u disciplini malokalibarski pištolj Drulov. Posebno se mnogo pažnje pridaje radu s mladima a u čemu prednjači Streljačka družina «Koke», koja osvaja nekoliko momčadskih i  pojedinačnih naslova prvaka Hrvastske za pionirske i omladinske kategorije. Po rezultatima odskaču  Branko Zrnić, Ivica Bunić, Neno Spičko, sestre Marija i Gordana Bojčić. Omladinac Stjepan Vučković iz  «Koke» prvak je Hrvatske 1976. godine u gađanju na glinene golubove u disciplini trap.

Značajan je datum u razvoju streljačkog sporta 6. svibnja 1973. godine. Tada je u povodu obljetnice oslobođenja grada, otvorena suvremena streljana za malokalibarsko i zračno oružje  «32. divizija». Napokon su strijelci dobili svoj pravi dom, u kojem su dosad organizirana i dva prvenstva Jugoslavije u gađanju pištoljem za seniore (1973. i 1979.) i niz drugih natjecanja. Bila je to solidna podloga za marljive poklonike streljačkog sporta da izađu i na jugoslavensku sportsku scenu. Tako seinorke «Varteksa» 1976. godine osvajaju u gađanju malokalibarskom puškom prvo mjesto u Hrvatskoj (Ožeg, Vidranski, Papec, Rožmarić), dvije godine kasnije pištoljaš August Kunej drugi je u Jugoslaviji, a sastav «Varteksa» (Mašinović, Stjepan i Zdravko Gorski i Kunej) 1978. godine treći, što na istom natjecanju uspijeva u pojedinačnoj konkurenciji članu LTA Milivoju Mičoviću. Nakon tri uzastopna naslova prvaka Hrvatske MK pištoljem Drulov 1984. SD Varteks osvaja naslov prvaka Jugoslavije u sastavu Zdravko Gorski, Milivoj Mičović i Josip Plečko, a pojedinačno  prvo mjesto i naslov prvaka Jugoslavije osvaja Milivoj Mičović. Ovaj uspjeh donio im je priznanje SFK Varaždina za najbolju ekipu i seniora grada.
Rad sa mlađim uzrastima donio je niz dobrih rezultata na takmičenjima u gađanju zračnim i MK oružjem od kojih bi svakako istaknuli osvajanje 1990. godine prvo mjesto na prvenstvu Hrvatske SD Viko-Varaždin u konkurenciji juniora MK puškom 3x20 u sastavu Mario Zbodulja, Robert Zbodulja i Zoran Mišak, kao i pojedinačno prvo mjesto Zorana Mišaka. Iste godine osvajaju prvenstvo Jugoslavije na natjecanju u Beogradu MK puškom 3x20, a Zoran Mišak treće mjesto pojedinačno.

----Milivoj Mićović, Milan Žedak i August Kunej----

 

 

 

 

 

----U Beletincu radi vrlo uspješna   Streljačka   družina «Čevo» posebno istaknuta u radu s pionirkama i pionirima u čemu je zaslužan Josip Novak----

Zadnjih godina vrlo dobrim radom s najmlađima istiće se i seoska družina «Čevo» iz Beletinca, koja u gađanju zračnom puškom za pionirke osvaja  prvo mjesto u Hrvatskoj.

Proslavljajući 160. godišnjicu neprestanog djelovanja, varaždinski strijelci su 1979. godine imali 25 klubova s više od 2400 aktivnih članova.

 

up

 

Osnivanje Streljačkog saveza Varaždinske županije

Slijedom Izmjena i dopuna Zakona o športu i Zakona o udrugama na osnivačkoj skupštini 13.siječnja 1998. godine osnovan ej Streljački savez Varaždinske županije. Odluku o udruživanju u Savez donijele su slijedeće članice Saveza: SD Budućnost – Ludbreg, SK Jedinstvo – Ivanec, SD Željezničar – Varaždin, SD Varaždin – Varaždin, SD HPT – Varaždin, SD Varteks – Varaždin, ŠD Bukovčan – Veliki Bukovec, SD Ludbreg – Ludbreg, SK Termika – Novi Marof i SK Metalac – Ladanje Donje. Na području Saveza djeluje još nekoliko klubova i društva koji nisu donijeli odluku o udruživanju u Savez.
Za predsjednika Saveza izabran je gospodin Boris Šest, dopredsjednik gospodin Dubravko Koprek i kao tajnik gospodin Robet Zbodulja, te kao ostali članovi Županijskog streljačkog vijeća izabrani su Robert Triplat, Ivan Ljubić, Dragutin Cajzek, Zdravko Lazar, Jasna Šest, Grozdana Temšić-Sinković, Zvonko Kovać i Vladimir Ferenćina.
Članovi Nadzornog odbora su Josip Plečko, Predrag Zuber i Boris Cajzek.
Osnovni zadatak Saveza je iniciranje, razvoj, širenje i unapređivanje streljačkog športa na području svojeg djelovanja, a što se prije svega ostvaruje kroz organizirano provođenje svih streljačkih natjecanja koja su kalendarom povjerena Savezu i utvrđivanju posebnih uvjeta za organiziranje streljačkih natjecanja.

Prvi zadatak Saveza bio je i osnivanje sudačke organizacije, te je zajedno sa Streljačkim savezom Hrvatske organizirana prva edukacija i polaganje sudačkih ispita, tako da danas imamo 2 suca sa položenom B licencom, 8 sa C licencom, 5 sa D licencom i 4 sa E licencom kategorije disciplina 1,2,5, dok je ove godine organizirano i polaganje ispita za suce kategorije 3 (trap,skit), gdje je sa uspjehom položilo E kategoriju ukupno 39 polaznika.

Pečat i Znak Streljačkog saveza Varaždinske županije

up